Svako rasterećenje gospodarstva s ciljem stvaranja konkurentnosti obrtnici i poduzetnici dočekuju s olakšanjem i podržavaju prijedloge koji su sukladni definiranim i objavljenim zahtjevima hrvatskih obrtnika budućoj vlasti.
Suglasnost o potrebnom smjeru promjena u pristupu gospodarstvu postoji kod prijedloga za unapređenje proizvodnje, pojednostavljenje propisa i smanjivanje administrativnih prepreka u poslovanju, fleksibilnije radno zakonodavstvo, jednostavniji pristup izvorima financiranja te postupanje inspekcijskih službi kroz preventivu i edukaciju prije represije. Obrtnici podržavaju i smanjenje neporeznih davanja, npr. za ZAMP, RTV pretplatu, različite pristojbe i provizije, čime bi se stvarno rasteretilo njihovo poslovanje.
Međutim, ukidanje obveznog članstva Hrvatskoj obrtničkoj komori u trenutku kada država ne osigurava povoljno poslovno okruženje za poslovanje obrtnika i poduzetnika može donijeti više štete nego koristi.
Ako se ukine obvezno članstvo, Komora gubi reprezentativnost, pretvara se u agenciju i naglasak djelovanja sa zastupanja općih interesa fokusira se na manji broj članova i partikularne interese financijski „jakih“ dobrovoljnih članova. U konačnici, obrtnici će trpjeti veće troškove koji će nastati iz obveza koje se stalno nanovo propisuju, a na koje više neće imati tko utjecati.
Upitno postaje i provođenje javnih ovlasti od strane Hrvatske obrtničke komore, odnosno taj će posao morati preuzeti država i pronaći sredstva za financiranje u Državnom proračunu, što će dodatno opteretiti ionako preveliki proračunski deficit.
Obrtnici su jaki samo ako su udruženi, ako zajedničkim snagama štite svoje interese i nastoje utjecati na mijenjanje zakonske regulative. Aktivnosti Hrvatske obrtničke komore financiraju se iz komorskog doprinosa i sukladno Zakonu o neprofitnim organizacijama osnovna uloga nije stjecanje profita, već zastupanje interesa obrtništva u kreiranju povoljnijeg zakonodavnog okvira i konkurentnosti kao i aktivna uloga u osmišljavanju i provedbi strukovnog obrazovanja za potrebe gospodarstva u cjelini, što je opća korist za društvenu zajednicu.
Obrtnici pojedinačno nemaju snagu da sami utječu na gospodarsku politiku, posebno kada je riječ o utjecaju na donošenje zakona i propisa. To je ključna uloga Hrvatske obrtničke komore kao institucije koja zastupa njihove interese. Hrvatska obrtnička komora mora od strane buduće Vlade biti i zakonski prepoznata kao poduzetnička potporna institucija i prihvaćena kao partner kako bi se osiguralo donošenje zakonskih propisa u skladu s interesima obrtništva i gospodarstva u cjelini.
Ukupno opterećenje obrtnika za komorski doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori iznosi 52 kune mjesečno. Smatramo da to nije presudno opterećenje za poslovanje obrtnika ako uzmemo u obzir što sve obrtnik može koristiti kao uslugu i pogodnosti za taj iznos. Odlukom Skupštine Hrvatske obrtničke komore od 1. listopada ove godine svi novootvoreni obrti oslobođeni su plaćanja komorskog doprinosa za prvu godinu poslovanja kako bi razvili svoj obrt i „stali na noge“.
Uvjereni smo da tako važna odluka, kao što je ukidanje obveznog članstva neće biti donesena ishitreno, bez analize rezultata dosadašnjeg rada Hrvatske obrtničke komore, koji se mogu potkrijepiti brojnim primjerima gdje smo aktivnošću i upornošću ostvarili povoljnije uvjete na tržištu za sve naše članove.
