Na ovom linku otvoreno je savjetovanje o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama u gospodarstvu, koje traje do 4. travnja 2016.
Naime, kako se navodi na stranicama HOK-a, s prestankom rada Državnog inspektorata početkom 2014. godine te preuzimanjem inspekcijskih poslova u području zaštite potrošača, energetike, rudarstva i opreme pod tlakom od strane Ministarstva gospodarstva, kao i preuzimanjem državnih službenika, donijet je Zakonom o inspekcijama u gospodarstvu te je s ciljem potpunijeg i jasnijeg uređenja obavljanja inspekcijskih poslova u pojedinim područjima i pojedinih postupovnih pitanja koja se primjenjuju u radu inspektora u gospodarstvu, potrebno izvršiti izmjene i dopune pojedinih odredba Zakona o inspekcijama u gospodarstvu.
U odredbama važećeg Zakona o inspekcijama u gospodarstvu, kojima su propisani stručni uvjeti za obavljanje poslova tržišnog inspektora, između navedenih struka nije ujedno predviđen stručni studij veterine i agronomije, a prestankom rada Državnog inspektorata veći broj službenika upravo istih struka preuzelo je Ministarstvo gospodarstva. Temeljem članka 53. važećeg Zakona, nastavili su s obavljanjem preuzetih poslova, no smatramo da je potrebno spomenute struke uz ostale uvrstiti u stručne uvjete za radno mjesto tržišnog inspektora i radno mjesto inspektora gospodarenja otrovnim kemikalijama. Odredbe važećeg Zakona koje se odnose na postupanje inspektora u vezi s prekršajnim postupkom, ovim Zakonom se uređuju na drugačiji način, kroz uređenje primjene načela oportuniteta iz važećeg Prekršajnog zakona. Predloženim se propisuje da inspektor neće podnijeti optužni prijedlog u slučajevima ako nadzirana pravna ili fizička osoba otkloni nepravilnosti i nedostatke tijekom inspekcijskog nadzora odnosno do donošenja rješenja te ako je za utvrđenu nepravilnost donijeto rješenje i nadzirana osoba je postupila po izvršnom rješenju inspektora.
Nadalje, isto se odnosi na slučajeve kada nadzirana osoba očitovanjem na zapisnik preuzme obvezu da u roku određenom u naredbi otkloni nepravilnosti i nedostatke utvrđene u inspekcijskom nadzoru, za koje nije izrečena upravna mjera. Suprotno, od primjene načela oportuniteta izuzeti su prekršaji kojim se ugrožava život, sigurnost i zdravlje ljudi, okoliš, u svim slučajevima kada je propisana mjera zabrane, te ponovnog počinjenja istog prekršaja u roku od godinu dana. Inspektor je tada obvezan bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjere, podnijeti optužni prijedlog odnosno izdati prekršajni nalog.
Odredbe važećeg Zakona koje se odnose na uzorkovanje neprehrambenih i tehničkih složenih proizvoda koji se dostavljaju na ispitivanje stručnoj instituciji kada je potrebno utvrditi odgovaraju li isti propisanim zahtjevima, mijenjaju se na način da se uzima samo jedan uzorak koji se dostavlja na ispitivanje, umjesto do sada propisano postojećim zakonom dva uzorka. Uzimanje dva uzorka nije nužno po EU propisima te se istim produživao cjelokupni inspekcijski postupak naročito kada se radilo o tehničkim složenijim proizvodima čije ispitivanje iziskuje duži vremenski period.
Uobičajena je praksa u pojedinim zemljama članica EU i izvan (Slovenija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Estonija, Island) uzimanje jednog uzorka za analizu, a ne dva uzorka. Stranka uvijek ima mogućnost u slučaju neslaganja s rezultatima ispitivanja, u žalbenom postupku uzorak dati na ponovno ispitivanje. Sanitarni inspektori Ministarstva zdravlja u Republici Hrvatskoj također kada uzimaju predmete široke potrošnje uzorkuju samo jedan proizvod, a kada se uzorkuju hrana ili predmeti koji dolaze u neposredan dodir s hranom tada se uzorkuju dva ili više proizvoda.
Nadalje, predlaže se brisanje prekršajnih odredbi kojima se sankcionira neizvršenje izvršnog rješenja inspektora, budući da su postupak izvršenja rješenja i mehanizmi prisile za izvršenje istog uređeni Zakonom o općem upravnom postupku. Predlaže se i usklađivanje s Kaznenim zakonom vezano uz prekršajnu odredbu o skidanju i povredi službenog pečata i znaka. Zaključno, ovim će se Zakonom poboljšati već postojeće odredbe Zakona o inspekcijama u gospodarstvu, a pojedine odredbe uskladiti s postojećim propisima čija je provedba u nadležnosti inspektora Uprave za inspekcijske poslove u gospodarstvu. U skladu s postojećom sudskoj praksom, ovim Zakonom uređuje se primjena načela oportuniteta iz Prekršajnog zakona u vezi s postupanjem inspektora u gospodarstvu. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona povećat će se efikasnost i učinkovitost obavljanja inspekcijskih nadzora.
