Razvoj zanatskih radnji u Splitu započeo je u Velom Varošu, na Lučcu i na Manušu, gdje su tradicionalno živjele težačke obitelji. Tako se u knjizi Ivana Mosettiga “100 godina Splitskog poduzetništva, trgovine i zanatstva” navodi da je u gradu od 1870. do 1881. bilo registrirano 100 drvodjelaca, 99 kotlara, 90 postolara, 52 konopara, 25 brijača, 3 sedlara, 2 kišobranara i 1 kapar. Iz iste knjige dalje čitamo da je tijekom 20. stoljeća nastupio proces korjenite preobrazbe u životu grada. Mnogi običaji, način obrade, alata, terminologija, pa i pojedini zanati naprosto su iščezli iz svakidašnjeg života. Takva sudbina zadesila je npr. sedlarstvo, opančarstvo, kotlarstvo, konoparstvo…
Iz tog doba ostali su i neki nazivi koji su uz stanovitu transformaciju i danas u uporabi: kacavida, maca, vida, brokva, puntina ili šplanja i rašpa u limarskim, mehaničarskim ili drvodjelskim radnjama, ili pak pjati, teče, brinzin i pošade, te botilje, bocuni, tavaje i tavajoli, štrace i kanavace u tavernama, bufetima i oštarijama.
Trgovačke radnje i prodavaonice “butige i zanaćije” zauzimale su prizemlja svih zgrada u užem centru grada. Na Pjaci i okolnim ulicama bile su najvažnije splitske trgovine. Bonačić, Alujević, Pezzi, Terzić, Cukrov, Bužančić, Mikačić, Bonetti, Božić, Morpurgo, samo su neke od značajnijih prodavaonica u samom centru grada.
I tako do 1968. godine, kad se na današnji datum po prvi put formalno udružuju obrtnici iz grada Splita i s područja koje gravitira Splitu.
Citat iz Rješenja br. 10829/2-1968 izdanog u Zagrebu 11.11.1968. godine:
“Uzima se na znanje izvještaj o osnivanju udruženja samostalnih zanatlija u Splitu, sa sjedištem u Splitu i područjem djelovanja na teritoriju općine Split, Brač, Hvar, Vis, Omiš, Trogir, Makarska i Sinj. Pod rednim brojem 548 upisuje se udruženje samostalnih zanatlija u Splitu, stiče svojstvo pravne osobe i može početi s radom“.
Dana 7. prosinca 1988. godine povodom 20 godina Udruženja održana je svečana sjednica Skupštine Udruženja samostalnih privrednika na području općina Splita, Kaštela, Solina i Visa na kojoj je između ostalog donesena odluka o postavljanju Spomen ploče na Obrtničkom domu u Splitu. Na istoj su nabrojani obrtnici koji su svojom imovinom garantirali izgradnju Obrtničkog doma.
Danas, 29 godina kasnije i 49 godina od osnivanja Udruženja, možemo s ponosom kazati da smo se u čast njima i svim našim obrtnicima kojima je to dugo vremena bio drugi dom, konačno vratili u te prostorije. Dan Udruženja obrtnika Split i povratak obrtnika u Obrtnički dom, svečano ćemo obilježiti točno na obljetnicu postavljanja gornje Spomen ploče – 8.12.2017., gdje drugo nego u našem obnovljenom Obrtničkom domu!
