OBRTNIČKA POČETNICA
Obrt je jedan od mogućih oblika registriranog obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Zakonski je definiran kao samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu, u pravilu od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti.
Obrtništvo je regulirano Zakonom o obrtu, kao osnovnim zakonom kojim se uređuje područje obrtništva. Otvaranje i obavljanje obrta detaljnije se uređuje nizom podzakonskih propisa. Kako su djelatnosti koje se mogu obavljati kao obrt vrlo raznolike, uz Zakon o obrtu, na njihovo se obavljanje primjenjuju posebni propisi kojima se uređuje pojedina djelatnost te propisi koji uređuju različita pitanja gospodarskog poslovanja kao što su porezi, radni odnosi, platni promet i dr.
Kod otvaranja obrta važno je slijediti i Odluku o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007.
Postupak otvaranja obrta je doista jednostavan jer zahtijeva tek nekoliko osnovnih dokumenata, pa ga svaka osoba može samostalno obaviti, uz minimalne troškove i u vrlo kratkom vremenskom roku. Usluga e-Obrt dodatno je pojednostavila postupak, učinivši ga dostupnim u svakom trenutku i približivši ga novim generacijama obrtnika koji preferiraju korištenje novih tehnologija i digitalne postupke.
Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti na tržištu, koje se mogu obavljati kao proizvodnja, promet ili usluge. Obrt obavljaju u pravilu fizičke osobe, a samo iznimno i pravne osobe koje provode naukovanje za vezane obrte. Samostalnost u obavljanju obrta označava samostalno donošenje odluka u okvirima dozvoljenim zakonom i drugim propisima i neovisnost u poslovanju o odlukama drugih gospodarskih subjekata. Trajnost je vezana za namjeru obrtnika da se djelatnošću u obrtu bavi kontinuirano, a ne samo za jedan poslovni pothvat te na svojstvo trajnosti nemaju utjecaja ni sezonsko obavljanje djelatnosti niti privremene obustave poslovanja.
Obrti mogu biti:
- slobodni,
- vezani i
- povlašteni.
Slobodni obrti su oni obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete za otvaranje obrta tj. ne traži se propisana stručna sprema.
Vezani obrti su oni obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit (automehaničar, frizera, instalater grijanja i klimatizacije, stolar, klesar..).
Povlašteni obrti su oni obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice, koju izdaje nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo ovisno o djelatnosti (na primjer, morski ribar, slatkovodni ribar).
Vezani obrti, stupanj i vrsta stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje te povlašteni obrti i način izdavanja povlastica propisani su Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica.
Posebnu kategoriju čine tradicijski obrti su obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada, a koji se tehnikama proizvodnje i rada, namjenom i oblikom oslanjaju na obrasce tradicijske kulture te umjetnički obrti koji se odlikuju proizvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rješenjima uz naglašenu kreativnost i individualnost majstora obrta –umjetnika.
OPĆI UVJETI ZA OTVARANJE OBRTA
Kod otvaranja obrta provjeravaju se dva opća uvjeta, propisana Zakonom o obrtu, a to su:
- nepostojanje zabrane obavljanja djelatnosti-na temelju pravomoćne sudske presude ili rješenja o prekršaju ili odluke Suda časti Hrvatske
- pravo korištenja prostorom (vlasništvo, zakup ili suglasnost vlasnika).
Činjenica da osobi nije izrečena zabrana obavljanja djelatnosti utvrđuje se od strane nadležnog ureda po službenoj dužnosti te budući obrtnik ne treba pribavljati dokumente kako bi taj uvjet dokazao.
Pravo korištenja prostorom može se temeljiti na vlasništvu, sklopljenom ugovoru o zakupu ili pisanoj suglasnosti vlasnika prostora kojom izričito dozvoljava obavljanje konkretne obrtničke djelatnosti u svom prostoru.
Kada je za obavljanje obrta potreban prostor, obrtnik može obavljati obrt samo u prostoru za koji ima dokaz o pravu korištenja. Posebnim propisima o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na radu, zaštiti i unapređenju čovjekovog okoliša, zaštiti od buke, te drugim propisima koji se odnose na obavljanje određene gospodarske djelatnosti., utvrđuje se kojim uvjetima mora udovoljavati prostor i oprema za obavljanje obrta
U prostoru koji se smatra stambenim mogu se obavljati one djelatnosti koje su popisane Pravilnikom o obrtima koji se mogu obavljati u stambenim prostorijama i to u obimu i na način koji ne zahtijeva izmjenu uvjeta korištenja stambenog prostora. Uz ovaj uvjet u stanu se mogu obavljati i druge djelatnosti koje nisu popisane ovim Pravilnikom.
Obrt se može obavljati u više izdvojenih pogona. Pod izdvojenim pogonom podrazumijeva se jedan ili više međusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja obrt ili koji služi za obavljanje obrta, a nalazi se izvan sjedišta obrta. U svakom izdvojenom pogonu obrtnik koji obavlja slobodni obrt dužan je imenovati poslovođu. Poslovođa u izdvojenom pogonu vezanog obrta mora ispunjavati i uvjete propisane stručnosti za taj vezani obrt. Poslovođa vodi obrt u ime i za račun obrtnika.
POSEBNI UVJETI ZA OTVARANJE OBRTA
Posebni uvjeti propisani Zakonom o obrtu su:
- odgovarajuća razina stručnosti za vezane obrte (ispit o stručnoj osposobljenosti, srednja stručna sprema, majstorski ispit)
- posebna zdravstvena sposobnost, za obrtnička zanimanja za koja je posebnim zakonima propisana (npr. građevinske djelatnosti zbog rada na visini),
- povlastica u slučaju obavljanja povlaštenih obrta, koju izdaje ju nadležno ministarstvo ili drugo državno tijelo (npr. za obavljanje ribolova na moru ili cestovnog prijevoza osoba ili stvari).
Iznimno, osoba koja želi obavljati vezani obrt i ispunjava opće uvjete, ali ne ispunjava i poseban uvjet propisane razine stručnosti, može obavljati vezani obrt ukoliko na takvim poslovima zaposli radnika u punom radnom vremenu, koji udovoljava propisanim uvjetima.
Vezani obrt mogu obavljati osobe koje imaju odgovarajuće visoko obrazovanje, kao i fizičke osobe – izumitelji na temelju ostvarenog patentnog prava za patentirani proizvod ili uslugu i zaštićenog industrijskog dizajna.
Izuzetak su i obrti za koje je propisan uvjet položenog majstorskog ispita, ako se otvaraju sa sjedištem na područjima posebne skrbi, brdsko-planinskim područjima ili na otocima te ih mogu otvoriti osobe sa završenim odgovarajućim srednjim strukovnim obrazovanjem i bez majstorskog ispita. U takvom slučaju, obveza je položiti majstorski ispit u roku od tri godine nakon otvaranja obrta.
OSTALI UVJETI OBAVLJANJA OBRTA
Uz uvjete iz Zakona o obrtu, prilikom otvaranja obrta treba obratiti pažnju i na zakonske propise (kao npr. Zakon o trgovini, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakon prijevozu u cestovnom prometu, itd.) koji određuju posebne uvjete za obavljanje pojedinih djelatnosti.
Fizička osoba koja ima registrirani obrt na teritoriju države članice Europske unije ili države ugovornice Ugovora o europskom gospodarskom prostoru može obavljati vezani obrt sukladno odredbama Zakona o obrtu. Isto tako, ima i mogućnost obavljati uslužnu djelatnost u Republici Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi, sukladno Zakonu o uslugama.
Strani državljani mogu u Republici Hrvatskoj obavljati obrt pod istim uvjetima kao i državljani Republike Hrvatske. Dodatni uvjet postavljen je Zakonom o strancima za državljane trećih zemalja tj. državljane zemalja koje nisu članice Europske unije, koji moraju pribaviti dozvole za boravak i rad, ako u svom obrtu namjeravaju raditi. Dozvolu izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova. Stoga je postupak otvaranja obrta za strance nešto složeniji i odvija se kroz tri osnovna koraka:
- registracija obrta bez datuma početka obavljanja djelatnosti
- pribavljanje dozvole za boravak i rad
- prijava datuma početka obavljanja djelatnosti u obrtu.
Pomaganje članova kućanstva
Članovi obiteljskog kućanstva mogu obrtniku pomagati u obavljanju obrta, bez obveze sklapanja ugovora o radu. Obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi i s njima izjednače osobe, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, i privređuju, odnosno prihode zajedno ostvaruju i troše. U slučaju vezanog obrta, član obiteljskog kućanstva mora ispunjavati i poseban uvjet propisane razine stručnosti, ako obrtniku pomaže za vrijeme dok obrtnik nije prisutan u radionici ili trgovini.
Sezonsko obavljanje obrta
Obrt se može obavljati i kao sezonski obrt.
Prema važećem Zakonu o obrtu, sezonski obrt može se obavljati najdulje devet mjeseci unutar jedne kalendarske godine, pri čemu obrtnik sam utvrđuje razdoblje trajanja sezone, a može obrt registrirati i tako da to bude više razdoblja tijekom godine, ali ukupno najdulje do devet mjeseci. Izvan razdoblja upisanog u Obrtni registar, djelatnost se ne smije obavljati. Osobe koje obavljaju obrt u vrijeme trajanja sezonskog obavljanja obrta uspostavljaju svojstvo osiguranika.
Sezonsko obavljanje obrta trajno se upisuje u Obrtni registar pa je prednost ovoga načina obavljanja obrta da upisom razdoblja tijekom godine u kojem se sezonski obavlja nije potrebno svake godine iznova prijavljivati i zatim odjavljivati obavljanje djelatnosti obrta.
Zajednički obrt
Zakon o obrtu predviđa mogućnost partnerstva u obavljanju obrta te propisuje da dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt. Međusobni odnosi osoba uređuju se pisanim obvezno pravnim ugovorom o ortaštvu.
Zajednički obrt posluje pod zajedničkom tvrtkom. Jedna osoba može biti partner, odnosno ortak u više zajedničkih obrta, s različitim partnerima, a u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti. Ako fizička osoba pristupi u obrt ili istupi iz zajedničkog obrta, obavljanje obrta se može nastaviti.
Kod obavljanja djelatnosti vezanih obrta, dovoljno je da jedan ortak ispunjava propisane uvjete stručnosti. Opće uvjete za obavljanje obrta i uvjet posebne zdravstvene sposobnosti, ako je za djelatnost propisan, moraju ispunjavati svi ortaci.
Ortaštvo je normirano Zakonom o obveznim odnosima. To je zajednica osoba i dobara bez pravne osobnosti. Ugovorom o ortakluku uzajamno se obvezuju dvije ili više osoba uložiti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajedničkog cilja. Ugovor o ortakluku je neformalan, jer je za sklapanje ugovora ne postoji unaprijed propisani oblik.
Obrt kao druga djelatnost
Osoba koja je zaposlena temeljem ugovora o radu kod drugog poslodavca može otvoriti obrt i obavljati djelatnost, pod uvjetom da zadovoljava odgovarajuću stručnu spremu za registriranu djelatnost obrta za koju je propisan uvjet određene razine stručnosti, odnosno uz uvjet zapošljavanja radnika koji ima odgovarajuću stručnu spremu.
Radom u obrtu ostvaruju se prava u svezi s radnim odnosom, pa tako među njima i pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Obrtnik koji uz radni odnos ima otvoren obrt obveznik je doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i kao obrtnik i kao radnik. To znači da je dužan i u obrtu plaćati doprinose za obvezna osiguranja koja obuhvaćaju mirovinsko i zdravstveno osiguranje, s time da se doprinosi za obrt plaćaju prema ostvarenom dohotku, odnosno prema godišnjoj prijavi poreza na dohodak.
U slučajevima otvaranja obrta uz radni odnos potrebno je dodatno pripaziti na odredbe Zakona o radu koje se odnose na zabranu konkurencije radnika poslodavcu u obavljanju istovrsnih poslova, kao i na odredbe posebnih propisa kojima se za pojedine vrste službe propisuje zabrana obavljanja druge djelatnosti.
Umirovljenici mogu obavljati obrt, no u slučaju istovremenog vođenja obrta mirovina će biti stavljena u mirovanje tj. obustavit će im se isplata mirovine Iznimno, korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ne obustavlja se isplata te mirovine.
Postupak upisa obrta u Obrtni registar
Postupak otvaranja obrta pokreće se pisanim zahtjevom ispostavi županijskog ureda za gospodarstvo, odnosno ispostavama ureda za gospodarstvo Grada Zagreba, na čijem će području biti sjedište obrta. Svi potrebni obrasci za registraciju obrta dostupni su u ispostavama ureda za gospodarstvo i besplatni su.
Sjedište obrta je mjesto (adresa) u kojem se nalazi radionica ili poslovni prostor. Ako za obavljanje obrta nije potreban prostor jer se djelatnost obavlja na terenu (npr. kod građevinskih ili prijevozničkih djelatnosti), tada je sjedište obrta adresa na kojoj obrtnik ima prebivalište, a to je najčešće adresa stanovanja. Ako se obrt obavlja u više radionica ili poslovnih prostora, sjedište je u jednome od mjesta koje obrtnik odredi, a ostali se registriraju kao izdvojeni pogoni. U slučaju preseljenja, sjedište obrta se može promijeniti prijavom promjene u ispostavi ureda za gospodarstvo.
Zahtjevu za izdavanje obrtnice potrebno je priložiti:
- popunjene obrasce
- zdravstvenu svjedodžbu kojom se dokazuje posebna zdravstvena sposobnost, ako je propisana za djelatnost koja se registrira
- dokaz o ispunjavanju uvjeta stručnosti
- dokaz o pravu korištenja prostora – detaljnije vidjeti na: UVJETI ZA OTVARANJE I OBAVLJANJE OBRTA
Kod otvaranja obrta koristi se obrazac „Prijava za upis u Obrtni registar“, ponuđen na ovoj stranici. Isti se obrazac koristi i za prijavu promjene podataka o obrtu ako do takve promjene dođe (npr. promjena sjedišta obrta). Posebni obrasci predviđeni su za registraciju izdvojenog pogona te za pristupanje ortaka u postojeći obrt. Obrasci se mogu zatražiti u samom uredu za gospodarstvo i besplatni su ili se mogu ispisati sa internetskog Portala Obrtnog registra RH. Popunjeni obrasci mogu se uredu za gospodarstvo dostaviti osobno ili poštom, a mogu se popuniti korištenjem usluge e-Obrt za on-line registraciju obrta.
U obrazac prijave potrebno je upisati djelatnosti kojima će se obrt baviti Za to se koriste šifre tj. brojčane oznake propisane Odlukom o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. Kako bi se djelatnost što bolje odredila, preporuka je koristiti dokument NKD 2007. s objašnjenjima, koji je dostupan na https://e-obrt.portor.hr/dokumenti/nkd2007_s_objasnjenjima.pdf . U slučaju potrebe, kod upisa djelatnost propisane šifre može se dijelom prilagoditi dodatnim opisom.
Ispunjavanje uvjeta propisane razine stručnosti dokazuje se prilaganjem odgovarajuće svjedodžbe o završnom ispitu, majstorske diplome, uvjerenja o stručnoj osposobljenosti ili izjava o zapošljavanju stručnog poslovođe.
Za dokazivanje uvjeta nepostojanja zabrane obavljanja djelatnosti nije potrebno posebno i osobno pribavljati dokumente dokumentima jer se to ispituje po službenoj dužnosti od nadležnih tijela.
Troškovi otvaranja obrta
Izmjenama Tarife upravnih pristojbi, od 1. rujna 2021. godine ukinuta je pristojba za registraciju obrta, čime je otvaranje obrta postalo U POTPUNOSTI BESPLATNO.
Također su ukinute pristojbe:
- za upis u registar povlastica i za izdavanje povlastice,
- za upis promjena u Obrtni registar i
- za ovjerenu presliku rješenja o upisima promjena u Obrtnom registru.
Zadržane su pristojbe za izdavanje rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije o stečenom majstorskom zvanju u iznosu od 300,00 kn te za izdavanje rješenja o priznavanju pojedinih dijelova inozemne stručne kvalifikacije o stečenom majstorskom zvanju u iznosu od 150,00 kn.
e-Obrt
Registracija obrta može se ostvariti i putem Interneta, korištenjem usluge e-Obrt, koja je sastavni dio sustava e-Građani te omogućuje brže i jednostavnije postupke , bez potrebe osobnog odlaska u ured državne uprave, odnosno urede Grada Zagreba.
Usluga e-Obrt koristi osobni korisnički pretinac kao i ostale usluge sustava e-Građani. Preduvjet za prijavu u e-Obrt je posjedovanje jedne od prihvaćenih vjerodajnica. U svrhu dokazivanja propisanih uvjeta.
Kroz e-Obrt može se upisati novi obrt i to obrt sa definiranim datumom početka obavljanja djelatnosti, obrt bez početka rada i sezonski obrt, a mogu se upisati i promjene podataka tijekom poslovanja obrta.
Kod upisa u Obrtni registar obrtnik može odlučiti da odmah započne s obavljanjem djelatnosti ili može odrediti neki datum unutar godinu dana od registracije za početak obavljanja djelatnosti. Datum početka nije čak ni nužno unaprijed odrediti, nego ga se može naknadno prijaviti. Važno je datum početka djelatnosti prijaviti unutar godine dana od registracije, jer se u protivnom obrt briše iz registra i cijeli postupak treba ponoviti.
O registriranom obrtu obrtnik dobiva Rješenje o upisu obrta u Obrtni registar i obrtnicu. Nadležni ured za gospodarstvo Rješenje službenim putem dostavlja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Međutim, obveza je obrtnika da podnese prijavu za svoje mirovinsko i zdravstveno osiguranje na propisanim obrascima, odnosno elektroničkim putem. Obje prijave dostavljaju se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Ako obrtnik zapošljava radnike, s njima sklapa ugovor o radu te ih je također dužan prijaviti za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
U roku od 8 dana od početka obavljanja djelatnosti obrtnik je dužan prijaviti se u Registar poreznih obveznika pri ispostavi Porezne uprave, prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu (dakle ne prema sjedištu obrta).
Ukoliko ocijeni da će u prvoj godini poslovanja ostvariti ukupne primitke u iznosu većem od 40.000,00 EUR, trebao bi podnijeti i prijavu u Registar obveznika PDV-a.
Nakon otvaranja obrta savjetujemo izraditi pečat. Pečat služi za ovjeravanje računa i drugih dokumenata koji nastaju u poslovanju obrta. Za izradu pečata kod pečatoresca potrebno je donijeti kopiju rješenja o registraciji obrta.
Sve fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost (obrtnici, liječnici i dr.) u sporovima koji se tiču te djelatnosti dužne su zatražiti pristup informacijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima putem sustava e-Komunikacija. Obrtnici i druge osobe koje se ne prijave riskiraju nepravovremeno informiranje o tijeku sudskog postupka, istek rokova u sudskom postupku i gubitak procesnih prava.
Za poslovanje obrta potrebno je otvoriti transakcijski račun kod izabrane financijske institucije. Transakcijski račun je potreban kako bi se porezi i druge obveze plaćale na propisani način. Kod otvaranja računa u banku potrebno je donijeti rješenje o registraciji obrta.
- Zakon o obrtu
- Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica
- Pravilnik o obliku i načinu vođenja obrtnog registra
- Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti i Pravilnik o dopuni Pravilnika o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti
- Pravilnik o obrtima koji s mogu obavljati u stambenim prostorijama
- Pravilnik o tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima
- Pravilnik o sadržaju i obliku obrtnice
- Odluke o utvrđivanju cijene obrtnice i njihove izmjene
- Odluka o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007.
IZVOR: HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA