S obzirom na nadolazeće ljeto a samim time i porastom dodatne radne snage tijekom ljetnih mjeseci, mnogi obrti imaju potrebu angažirati dodatne radnike u odnosu na ostatak godine.
Stoga u nastavku donosimo pregled mogućnosti organizacije rada radnika, koje su nam se učinile korisne a objavljene su na stranicama HOK.a:
NEJEDNAKI RASPORED RADNOG VREMENA
Mogućnost rasporeda radnog vremena u nejednakom trajanju mogu redovito koristiti svi poslodavci, bez obzira na narav posla ili način rada. Svrha rasporeda radnog vremena je utvrditi redoviti raspored radnog vremena po danima, tjednima, odnosno mjesecima.
Radno vrijeme radnika može se rasporediti u nejednakom trajanju tako da tijekom jednog razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja traje kraće od punog radnog vremena (odnosno nepunog ako je sklopljen ugovor o radu na nepuno radno vrijeme).
Raspored radnog vremena se utvrđuje propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ako raspored nije utvrđen na neki od navedenih načina, o rasporedu odlučuje poslodavac pisanom odlukom (ako je primjerice ugovorom o radu utvrđeno fiksno radno vrijeme, poslodavac ne može uvesti nejednaki raspored radnog vremena). Poslodavac je dužan obavijestiti radnika o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radnikom.
Razdoblje nejednakog rasporeda radnog vremena ne može trajati kraće od mjesec dana niti duže od jedne godine i tijekom tog razdoblja radno vrijeme mora odgovarati radnikovom ugovorenom radnom vremenu. Ako prije isteka tog razdoblja radno vrijeme već odgovara ugovorenom radnom vremenu, poslodavac može do kraja utvrđenog razdoblja radniku naložiti prekovremeni rad, uz obvezu plaćanja prekovremenih sati.
Radnik u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca ne smije raditi duže od prosječno 48 sati tjedno, uključujući prekovremeni rad.
Radnik u tjednu može raditi najviše do 50 sati, uključujući prekovremeni rad. Kolektivnim ugovorom je moguće utvrditi i da radnik može iznimno raditi najviše do 60 sati tjedno, uključujući prekovremeni rad.
Isključivo kolektivnim ugovorom moguće je ugovoriti tzv. „banku sati“, odnosno ukupan fond sati, na način da za vrijeme trajanja nejednakog rasporeda radnog vremena radnici mogu raditi i dulje od navedenih 50 odnosno 60 sati tjedno, s time da ukupan fond sati ne može biti veći od prosječnih 45 sati tjedno u razdoblju od 4 mjeseca (odnosno u razdoblju od 6 mjeseci ako je tako određeno kolektivnim ugovorom).
PRERASPODJELA RADNOG VREMENA
Svrha instituta preraspodjele radnog vremena je upravo potreba za sezonskim obavljanjem poslova. Preraspodjela radnog vremena utvrđuje se iznimno od rasporeda punog ili nepunog radnog vremena i koristi se samo kod onih poslodavaca kod kojih narav posla to zahtijeva i kada je to potrebno.
Radno vrijeme može se preraspodijeliti tijekom razdoblja od najduže 12 neprekidnih mjeseci. Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, radnik ne smije u razdoblju u kojem ono traje duže, raditi duže od 48 sati tjedno (kolektivnim ugovorom je moguće utvrditi i da radnik može iznimno raditi duže, i to do 56 sati tjedno, odnosno do 60 sati ako poslodavac posluje sezonski, pod uvjetom da radnik dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad). Razdoblje u kojem radno vrijeme traje duže ograničeno je na 4 mjeseca. Kolektivnim ugovorom može biti određeno da to razdoblje traje i duže, a najduže do 6 mjeseci. Primjerice, Kolektivnim ugovorom ugostiteljstva određeno je da razdoblje u kojem radno vrijeme traje dulje može trajati najdulje 6 mjeseci, a preraspodijeljeno radno vrijeme radnika ne smije biti duže od 60 sati tjedno (uz pisanu izjavu radnika o dobrovoljnom pristanku na takav rad i uz napomenu da radnik ne smije trpjeti štetne posljedice ako ne pristane na rad duži od 48 sati tjedno).
Ako preraspodjela radnog vremena nije prethodno ugovorena (niti uređena kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca) poslodavac je dužan utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena i dostaviti ga inspektoru rada.
PREMJEŠTAJ ZAPOSLENIH RADNIKA
Odredba ugovora o radu o mjestu rada može se uz pismenu suglasnost radnika izmijeniti na određeni rok ili na neodređeno vrijeme. Poslodavac može radniku neoporezivo isplaćivati naknadu za odvojeni život od obitelji u iznosu do 1.750,00 kn mjesečno ako radnik radi u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice koje je različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta tog radnika. Obitelji radnika smatra se njegov bračni drug, djeca, posvojenik, udomljeno dijete i štićenik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i radnik.
UGOVOR O RADU ZA STALNE SEZONSKE POSLOVE I MJERA STALNI SEZONAC
Ako obrt pretežno posluje sezonski, za obavljanje stalnih sezonskih poslova s radnikom može se sklopiti ugovor o radu za stalne sezonske poslove. Ugovor se sklapa samo za jednu sezonu, a za svaku sljedeću sezonu potrebno je sklopiti novi ugovor o radu. Temeljem takvog ugovora poslodavac je obvezan radniku po prestanku radnog odnosa, za vrijeme u kojem ne radi, uplaćivati doprinose za produženo mirovinsko osiguranje, ali ne i plaću. Osim odredbi koje mora sadržavati svaki ugovor o radu, ugovor o radu za stalne sezonske poslove mora sadržavati i:
podatke o uvjetima i vremenu za koje će poslodavac uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje
rok u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni i
rok u kojem se radnik dužan izjasniti o toj ponudi, a koji ne može biti kraći od 8 dana. Ako radnik neopravdano odbije ponudu, poslodavac ima pravo od radnika tražiti povrat sredstava za uplaćene doprinose.
Nakon prestanka ugovora o radu za stalne sezonske poslove poslodavac prijavljuje radnika na produženo mirovinsko osiguranje. Poslodavac plaća samo doprinos za I. i II. stup mirovinskog osiguranja (odnosno samo I. stup ako osoba nije u II. stupu) na osnovicu koja za 2017. godinu iznosi 2.940,82 kn, što je mjesečno ukupno 588,16 kuna do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Jedna od mjera aktivne politike zapošljavanja koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje je mjera „Stalni sezonac“. Mjeru mogu koristiti osobe koje su kontinuirano radile najmanje 6 mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod istog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu. Mjera može trajati 6 mjeseci, od kojih se za prva 3 mjeseca poslodavcu financira 100% troška produženog osiguranja , a u narednom razdoblju koje može trajati najduže 3 mjeseca, 50% produženog osiguranja. Korisniku se novčana pomoć isplaćuje za najviše 6 mjeseci produženog mirovinskog osiguranja u iznosu koji se utvrđuje na temelju izračuna novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti, a najviše u visini 70% iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu RH za prvih 90 dana, a 35% za preostalo razdoblje. Ovu mjeru poslodavac može iskoristiti za onaj broj stalnih sezonaca koliko ima zaposlenih radnika na neodređeno vrijeme. Stalnog sezonca moguće je angažirati i u vremenu trajanja produženog osiguranja i to na način da sudjeluje u pripremama za iduću sezonu te na posebnim događanjima koje nema prilike raditi tijekom sezone. Za ove aktivnosti poslodavac može nagraditi osobu mjesečnim iznosom koji ne smije biti viši od iznosa prosječne novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti koja je isplaćena u prethodnoj godini.
UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME
Povećani opseg posla za vrijeme sezone opravdani je razlog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme. Trajanje ugovora na određeno vrijeme može biti točno kalendarski određeno (npr. do 30. rujna) ili mora biti barem odredivo (npr. trajanje turističke sezone za turističke općine i gradove po županijama određeno je posebnim pravilnikom). Ugovor na određeno vrijeme prestaje protekom vremena na koje je ugovor sklopljen, odnosno nastupom određenih okolnosti (npr. kraj turističke sezone kako je određeno pravilnikom). Kada nastupi okolnost koja dovodi do prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme, poslodavac donosi odluku o prestanku radnog odnosa (u kojem slučaju radni odnos ne prestaje otkazom). Ako radnik nastavi raditi kod poslodavca nakon isteka vremena za koje j e ugovor sklopljen, smatra se da je ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom. Poslodavac i radnik mogu izvanredno otkazati ugovor bez obveze poštivanja otkaznog roka ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad koji ne smije trajati duže od 6 mjeseci. Ako radnik ne zadovolji na probnom radu, to predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz, a otkazni rok traje najmanje sedam dana.
Poslodavac je dužan radniku koji je zaposlen na određeno vrijeme osigurati sva prava i iste uvjete rada kao i radniku koji radi na neodređeno vrijeme. I radnik na određeno vrijeme može raditi u preraspodijeljenom radnom vremenu, ali razdoblje raspodjele ne može biti dulje od razdoblja na koje je sklopljen ugovor o radu.
Svoj godišnji odmor radnik mora iskoristiti do prestanka ugovora u radu, u suprotnom mu je poslodavac dužan isplatiti naknadu razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.
UGOVOR O DJELU REDOVITOG STUDENTA
Posredovanje u zapošljavanju redovitih studenata pri hrvatskim sveučilištima obavljaju studentski servisi. Posrednici mogu posredovati pri zapošljavanju samo za studente koji imaju status redovitog studenta, a iznimno i kandidata u postupku upisa na studij i za osobe koje su završile studij, ali najdulje 3 mjeseca od završetka srednje škole odnosno studija. Posrednici imaju pravo i dužnost zastupati studenta u potraživanju zarade za obavljeni posao. Nakon što poslodavac valjano potvrdi obavljanje posla, posrednik solidarno odgovara za poslodavčeve obveze prema studentu. Pri zapošljavanju redovitih studenata zaključuje se Ugovor o djelu redovitog studenta kojeg studentski servis uručuje studentu, a student poslodavcu. Poslodavac je dužan popuniti obrazac ugovora te ga ovjeriti najkasnije u roku od 15 dana nakon obavljenog posla, odnosno nakon što mu student po obavljenom poslu dostavi ugovor. Ovjereni i ispunjeni ugovor poslodavac dostavlja studentskom servisu. Od poslodavca se naplaćuje naknada za posredovanje, koja ne može biti viša od 12% od iznosa zarade. Na svaki pojedinačni primitak studenta studentski centar obračunava i uplaćuje doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 5% i doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu po stopi od 0,5%, sa dospijećem plaćanja istodobno s isplatom primitka. Studenti koji ostvaruju dohodak imaju pravo na neoporezivi osnovni odbitak u iznosu od 3.800,00 kn mjesečno, odnosno 45.600,00 kn godišnje. Pored toga, studenti imaju pravo na dodatnih neoporezivih 1.250,00 kn primitaka mjesečno, odnosno 15.000,00 kn primitaka godišnje, što sve zajedno iznosi 5.050,00 kn mjesečno, odnosno 60.600,00 kn godišnje. Ukoliko student ostvari mjesečni primitak iznad iznosa od 5.050,00 kn mjesečno, na razliku će mu se obračunati porez na dohodak i eventualni prirez. Ukoliko ukupni godišnji primici studenata ne prelaze iznos od 60.600,00 kn godišnje, sav eventualno plaćeni porez i prirez na dohodak bit će im vraćen nakon godišnjeg obračuna.
UGOVOR O POVREMENOM RADU REDOVITOG UČENIKA
Rad redovnog učenika regulira se Pravilnikom o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem. Posrednik za povremeni rad redovnih učenika može biti srednja škola (ili učenički dom) koja ima dozvolu ministarstva nadležnog za rad. Da bi škola mogla posredovati mora imati pisanu suglasnost roditelja.
Ugovor o povremenom radu redovnog učenika sklapaju učenik uz supotpis roditelja i naručitelj posla uz posredovanje srednje škole. Pravilnik propisuje bitne sastojke ugovora. Ugovor se sklapa u 4 primjerka, a škola jedan primjerak dostavlja inspektoru rada. Puno radno vrijeme učenika koji je navršio 15 godina može biti 8 sati dnevno i 40 sati tjedno. Ako učenik radi više od 4 sata i 30 minuta ima pravo na odmor od najmanje 30 minuta. Između dva radna dana učenik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 14 sati neprekidno te ima pravo na tjedni odmor u trajanju najmanje 48 sati neprekidno. Učenik ne smije raditi između 20 sati uvečer i 6 sati prije podne.
Nakon obavljenog posla, odnosno nakon što učenik po obavljenom radu dostavi ugovor poslodavcu, poslodavac ga je dužan ovjeriti i dopuniti stvarnim brojem sati rada i iznosom zarade u roku 15 dana. Takav ugovor vjerodostojna je isprava za obračun i naplatu zarade učenika, doprinosa za slučaj ozljede na radu te naknade za školu koja ne smije biti veća od 10% zarade učenika. Doprinosi i porezi obračunavaju se i plaćaju kao i za rad studenata.
POMAGANJE ČLANOVA OBITELJSKOG KUĆANSTVA
Obrtniku u obavljanju obrta mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva bez obveze zasnivanja radnog odnosa (ne postoji obveza sklapanja ugovora). Pomaganje u obrtu znači raditi povremeno kao ispomoć, a ne trajno obavljanje djelatnosti obrta. Obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno. Ako se radi o vezanom obrtu, član obiteljskog kućanstva koji pomaže obrtniku u njegovoj odsutnosti mora ispunjavati posebne uvjete za obavljanje vezanog obrta, odnosno posebne zdravstvene uvjete ako je to propisano posebnim zakonom. Člana obiteljskog kućanstva koji pomaže u obavljanju obrta ne prijavljuje se na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ako će član obiteljskog kućanstva izdavati račune, potrebno ga je u internom aktu označiti kao operatera na naplatnom uređaju i povezati ga s OIB-om obrtnika.
