Nadalje, kako prenosi HOK, predsjednik Ceha graditelja Karlo Kabelka podsjetio je da su se smanjene investicije, slaba platežna moć građana te preopterećeni proračuni gradova i županija odrazili na snažan pad građevinske aktivnosti. Tako je od početka krize 2008. godine, do kraja 2014. broj izdanih odobrenja za građenje smanjen za 46,3 posto, predviđena vrijednost građevinskih radova za 51,2 posto, a predviđeni broj stanova za 68,5 posto.

Uslijed toga velik je broj građevinara završio u stečaju ili predstečajnoj nagodbi, a njihovi kooperanti, obrtnici, često u tim postupcima nisu uspjeli naplatiti svoja potraživanja. Stoga je i broj građevinskih obrta s 8.051 u veljači 2009. pao za više od 18 posto, na 6.576 u veljači ove godine, a pritom je izgubljeno 4.346 radnih mjesta, rečeno je na skupu.

Vrijeme izgradnje autocesta i velikih stambenih bokova je završeno, istaknuo je zamjenik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir predstavljajući četiri programa energetske učinkovitosti i obnove, kojima se u idućim godinama otvara prostor za razne građevinske radove ‘teške’ ukupno i više od 120 milijardi kuna.

Riječ je o programima energetske obnove zgrada javne namjene, obiteljskih kuća, višestambenih zgrada te komercijalnih zgrada, koji se, kazao je Uhlir, pripremaju i za prijavu za sredstva iz strukturnih i kohezijskih fondova Europske unije, kojima bi se zamijenile subvencije iz državnog proračuna.

Kao jedan od pozitivnih primjera pomoći države obrtnicima predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec je, pak, izdvojio izmjene zakona o PDV-u te zakona o porezu na dohodak i dobit, kao početak nužnog poreznog rasterećenja gospodarstva. Da su se apeli obrtnika za te promjene poslušali u početku, posljedice krize možda ne bi bile tako teške po njih, naglasio je Ranogajac te dodao da će HOK i nadalje nastaviti proaktivno djelovati prema tijelima državne uprave za donošenje kvalitetnijih zakonskih prijedloga.

VIše o ovoj temi možete pročitati klikom ovdje.