Oko stotinu obrtnika, predstavnika Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, drugih institucija i tvrtki, HGK, zainteresiranih udruga, upravitelja zgrada i drugih, okupilo se 27. svibnja u HOK-u na okruglom stolu ”Energetska obnova višestambenih zgrada i obiteljskih kuća“, što potvrđuje sve veći interes stručne i opće javnosti za ovu temu.
Pitanja i problemi iz prakse bili su u središtu rasprave na okruglom stolu, kojeg je Hrvatska obrtnička komora organizirala u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i tvrtkom Alfa inženjering.
– Do sada smo odobrili energetsku obnovu za oko 500 zgrada u Hrvatskoj, što uključuje zamjenu fasada, stolarije, ugradnju kotlova na biomasu, solarnih kolektora i sl, no suočavamo se s neujednačenim regionalnim interesom, pri čemu prednjači istarsko, riječko i splitsko područje, rekla je dr.sc. Vesna Bukarica iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
U Hrvatskoj je oko 700 certifikatora koji obavljaju inicijalni pregled zgrada, i procjenjuju mogu li ste vlasnici zgrada prijaviti za korištenje sredstava ovog Fonda, tj. u kojoj se mjeri radovi potrebni za postizanje energetske učinkovitosti zgrade uklapaju u kriterije postavljene u natječajima Fonda.
Potom je s vlasnicima ili upraviteljima (višestambenih) zgrada potrebno utvrditi postoje li za to sve potrebne pravne osnove (da je zgrada legalizirana, da vlasnik ima i prebivalište u zgradi, itd.), nakon čega slijedi izrada projektne dokumentacije (koja se također može financirati od strane Fonda), da bi se u roku od 2 godine planirani radovi na zgradi u prilog energetskoj učinkovitosti zgrade, i izveli.
U svim tim postupcima, da bi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost mogao sufinancirati energetsku obnovu, posebno je važno imati cjelovitu i ispravnu dokumentaciju.
U raspravi je istaknut veliki broj primjera i pitanja iz područja certificiranja, projektiranja, izvedbe, nadzora i financiranja energetske učinkovitosti zgrada.
Da bi se povećao interes i regionalna distribucija sredstava Fonda, bilo bi potrebno dodatno educirati upravitelje zgrada, a poseban će problem još godinama predstavljati zgrade pod zaštitom konzervatora, kao i one za koje tek treba dovršiti postupak legalizacije.
Premda se kod postizanja energetske učinkovitosti radi o primamljivim uštedama (do 60-posto nižih računa za energiju), pored navedenih problema, još nedostaje bolja izrada troškovnika, nadzor obavljenih radova, a mogućnosti za poboljšanja su i u kvaliteti i cijeni ugrađenog materijala.
Poseban problem međutim predstavlja nedostatak stručne radne snage, zbog čega je upitno kada će se uspjeti čak i do sada ugovoreni poslovi izvesti, jer ni financiranje više nije ključni problem. Naime, banke danas nude kredite za energetsku obnovu, pod povoljnijim uvjetima nego za stambene kredite.
