Po objavi da kreće u nadzor paušalnih obrta zbog primijećenih pojavnosti korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, Poreznoj upravi upućeno je niz primjedbi sa svrhom aktivnog doprinosa kvaliteti poreznog sustava i njegove prilagodbe potrebama obrtništva, ali i gospodarstva u cjelini.
Hrvatska obrtnička komora uputila je prigovor i primjedbe Poreznoj upravi i resornom ministarstvu na objavu Porezne uprave kojom se najavljuje pokretanje nadzora paušalnih obrta zbog primijećenih pojavnosti korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona te zatražila povlačenje ‘Upitnika NR’.
Korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, sadržana u članku 12.a Općeg poreznog zakona, koji se odnosi i treba se podjednako primjenjivati kako na obveznike poreza na dohodak tako i na obveznike poreza na dobit, kao i odredbe u članku 27.a Zakona o porezu na dohodak, su neprecizna i neodređena, a na što je Hrvatska obrtnička komora upozoravala još u studenom 2019. godine, posebice na kriterije iz stavka 3.
Sva ‘obilježja kriterija’, a osobito ‘kontrola ponašanja’ iz prvog podstavka u smislu kontrole ‘što posloprimac radi i kako obavlja posao, kroz upute, obuku ili druga sredstva’ ostavljaju previše prostora slobodnoj procjeni, različitoj od jedne do druge osobe koja će provoditi kontrolu.
Ovom odredbom stvorena je prevelika pravna nesigurnost i okruženje za obavljanje djelatnosti u kojem gospodarski subjekt ne može nikada biti siguran da li postupa ispravno, jer ne može znati kako će se osoba u kontroli postaviti prema svakoj pojedinačnoj i drugačijoj situaciji. Ako se ustraje na propisivanju obilježja kriterija za procjenu nesamostalnog rada, u cilju jednakih uvjeta za sve gospodarske subjekte, ovakva ograničenja treba izričito propisati i za slučajeve korištenja usluga obavljenih od strane pravnih osoba. Korištenje poreznih pogodnosti i prikrivanje nesamostalnog rada jednako se može pojaviti i kod obveznika poreza na dobit, kao i kod prekogranične poslovne suradnje, te Hrvatsku obrtničku komoru zanima zašto u pokretanje ovakve vrste nadzora nisu uključena trgovačka društva i ostali gospodarski subjekti.
Hrvatska obrtnička komora protivi se daljnjoj diskriminaciji obrta i obrtnika upućivanjem poziva od strane Porezne uprave da se popuni upitnik (Upitnik NR) o načinu poslovanja paušalnih obrta te traži povlačenje Upitnika NR.
Hrvatsku obrtničku komoru zanima: temeljem kojeg se propisa traži popunjavanje upitnika; otkud kriterij 50%; što znači ‘vrsta’ djelatnosti, a što ‘broj’ poslovnih partnera (pogotovo za početnika); zašto se za poslovni plan traži opisati ‘sustav oglašavanja’ i što znači ima li netko web stranicu koja danas nema primat u načinu oglašavanja; što znači imati ‘vlastiti’ prostor – sugerira li to da bi svaki obrtnik trebao biti vlasnik prostora u kojem posluje?; što znači ‘najznačajniji’ isplatitelj (početniku, koji se odlučio postati obrtnik upravo zbog prvog i velikog posla to će biti i 100%); koja je pravna osnova pitanja na koji način obrtnik komunicira s naručiteljem (mail, telefon, s kojom osobom). Odgovori na pitanja od III 1. do III 5. ne moraju značiti ništa za zaključak o prikrivenom nesamostalnom radu, a putni troškovi mogu biti dogovoreni na teret naručitelja – kod obavljanja obrta i to je predmet pregovaranja. Isplate u određenim vremenskim razdobljima čest su slučaj kod ugovaranja poslovne suradnje (npr. prijevod, lektura, poslovno savjetovanje), a naručitelj može postaviti uvjete. Posao (ugovor, koji može biti i usmeni) nikada se ne može iz čista mira raskinuti bez posljedica.
Mladi su obrtnici već kažnjeni neprihvaćanjem ranijih prijedloga Hrvatske obrtničke komore da se porezna olakšica trebala omogućiti i obrtnicima do 25 odnosno do 30 godina, na način da i oni pod jednakim uvjetima ne plaćaju porez na dohodak kao i radnici kojima plaću isplaćuje drugi poslodavac. Navedenom odredbom se dodatno napravila diskriminacija, iako je Hrvatska obrtnička komora opetovano naglašavala da su mladi obrtnici oštećeni time što za njih nije propisan niti izuzetak od plaćanja obveznog zdravstvenog osiguranja – mjera koja je već godinama na snazi i odnosi se samo na radnike. Time se kategorija obrtnika, kao poduzetnika koji sami stvaraju svoju priliku za zapošljavanje i za nastavak života u Hrvatskoj dovodi u nejednak položaj, kao da njihov rad nije važan za gospodarstvo i za demografiju.
Hrvatska obrtnička komora kontinuirano i uvijek podržava poslovanje sukladno propisima te se protivi svakoj zloupotrebi zakona, kao i poslovanju mimo propisa te smatra da je kršenje propisa potrebno rješavati kontrolom, kako je to uređeno i u ostalim zemljama EU, ali i kontrolom onih za koje postoji opravdana sumnja u zloupotrebu, a ne široko prema svima.
Dodatno se protivi stvaranju negativne medijske slike o obrtnicima koji su kao svoj način poslovanja izabrali paušalno oporezivanje dohotka, kolektivno ih prikazujući kao ‘nepoštene’ čime se čini šteta njihovom ugledu i poslovanju; protivi se kažnjavanju kolektiva radi prekršaja koje je počinila nekolicina. Uvođenje ovog upitnika osim što obrtnike administrativno opterećuje, prije svega ih diskriminira u poslovnom okruženju.
