Od prije nekoliko dana na snazi je više novih zakona, među njima su i obrtnicima posebno zanimljivi Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta i Zakon o radu. Objavljeni su u Narodnim novinama br. 93 od 30. srpnja 2014. godine i evo ukratko što novo donose.
Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta dobro je proučiti ako ste u teškoćama i razmišljate o tome kako izaći iz nepovoljne situacije. Obično je jedna od mogućnosti otpuštanje radnika, ali sada to ne bi trebala biti prva opcija.
Potpora za očuvanje radnih mjesta može biti u obliku potpore za skraćivanje punog radnog vremena radnika ili kao potpora za obrazovanje i osposobljavanje radnika.
Kod skraćivanja punog radnog vremena radnika poslodavcu se nadoknađuje iznos koji je razmjeran broju radnih sati za koliko je skraćeno radno vrijeme, najviše do iznosa minimalne plaće. Potpora za skraćivanje radnog vremena može se koristiti do 12 mjeseci u periodu od 3 godine, odnosno ne mora biti kontinuirana, niti u jednakoj visini.
Potpora za obrazovanje i osposobljavanje radnika dodjeljuje se poslodavcu za razdoblje tijekom kojega radnik ne radi iz opravdanih razloga. Visina novčane pomoći je ista kao i ona koju nezaposlenoj osobi isplaćuje HZZ tijekom obrazovanja ili osposobljavanja. Može se primati najduže šest mjeseci.
Spomenute potpore poslodavac može koristiti za sve radnike ili samo za radnike pojedine organizacijske jedinice. Ne može istodobno za iste radnike koristiti i potporu za skraćivanje punog radnog vremena radnika i potporu za obrazovanje ili osposobljavanje radnika.
Uvjeti za dobivanje ovakvih potpora su podmirene obveze poreza i doprinosa prije podnošenja zahtijeva te program za očuvanje radnih mjesta. Ministar nadležan za rad Pravilnikom će propisati obrazac.
Zahtjev za dodjelu potpore s dokazima o ispunjavanju uvjeta podnosi se nadležnoj službi HZZ-a prema sjedištu poslodavca ili sjedištu organizacijske jedinice za koju se traži potpora.
Zakon o radu donosi nekoliko novina o kojima se u javnosti više govorilo. Najznačajnije su one koje se odnose na otkaz ugovora o radu.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku zbog poslovno ili osobno uvjetovanih razloga bez obzira na okolnost može li ili ne radnika zaposliti na drugim poslovima, odnosno neovisno o tome može li ili ne radnika obrazovati ili osposobiti za rad na nekim drugim poslovima.
Također, poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku koji nije zadovoljio na probnom radu.
Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta i bolovanja (privremene nesposobnosti za rad) radnika ako ga je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada. Izuzetak je ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno.
Ako je radniku u otkaznom roku u kojem je obvezan raditi otvoreno bolovanje (utvrđena privremena nesposobnost za rad) otkazni rok se prekida, ali će radniku će radni odnos ipak prestati najkasnije istekom 6 mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu.
Prema novom Zakonu o radu i dalje je zabranjeno dati otkaz trudnici, majci, posvojiteljima i drugim osobama za vrijeme korištenja određenih prava odnosno u roku od petnaest dana od prestanka korištenja tih prava. Ugovor o radu može im prestati u drastičnim slučajevima kao što je smrt poslodavca fizičke osobe, prestankom rada obrta po sili zakona, likvidacijom poslovanja…
Iznos naknade štete zbog nedopuštenog otkaza je smanjen. Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljiv nastavak radnog odnosa, sud će odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete od 3 do 8 prosječnih plaća.
(Izvor: UOGZ)
