Pojednostavljenje evidentiranja radnog vremena koje stupa na snagu 1. rujna 2017. godine, jedna je od predviđenih mjera za uklanjanje regulatornih prepreka poslovanju kojom se postiže vremenska ušteda za poslodavce koji su dužni voditi podatke o radnicima i njihovom radnom vremenu. Pri izradi novog Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima prihvaćeni su i neki od prijedloga Hrvatske obrtničke komore istaknuti s ciljem rasterećenja obrtnika koji u pravilu zapošljavaju manji broj radnika. HOK, nadalje, na svojim stranicama ističe da je sukladno novom Pravilniku smanjen opseg podataka koje mora sadržavati evidencija o radnicima na način da je potrebno evidentirati:
1) ime i prezime,
2) osobni identifikacijski broj,
3) spol,
4) dan, mjesec i godinu rođenja,
5) državljanstvo,
6) prebivalište, odnosno boravište,
7) dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada, ako ih je strani radnik obvezan imati,
8) stručno obrazovanje te posebne ispite i tečajeve koji su uvjet za obavljanje posla (uključujući licence, certifikate i slično),
9) datum početka rada,
10) naznaku radi li se o dodatnom radu kod drugog poslodavca do 8 sati tjedno (članak 61. stavak 2. i članak 62. stavak 3. Zakona o radu) te broj radnih sati koje će radnik raditi temeljem takvog ugovora, kao i suglasnost poslodavca kod kojeg radnik adi u punom radnom vremenu ili poslodavaca kod kojih radnik u nepunom radnom vremenu radi 40 sati tjedno,
11) trajanje rada u inozemstvu, država i mjesto rada, u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo,
12) trajanje privremenog ustupanja radnika u povezano društvo, sjedište i mjesto rada ustupljenog radnika te država poslovnog nastana povezanog društva, u slučaju ustupanja u inozemstvo,
13) naznaku radi li se o poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i kako,
14) mjesto rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,
15) ugovoreno tjedno radno vrijeme, određeno puno radno vrijeme, odnosno propisano skraćeno radno vrijeme u satima,
16) vrijeme mirovanja radnog odnosa, neplaćenog dopusta, rodiljnih i roditeljskih dopusta ili korištenja drugih prava u skladu s posebnim propisom,
17) datum prestanka radnog odnosa,
18) razlog prestanka radnog odnosa.
Podaci koje poslodavac više neće biti obvezan evidentirati jesu:
1) mjesto rođenja, a ako je mjesto rođenja izvan Republike Hrvatske i podatak o državi rođenja,
2) zanimanje, naziv posla, odnosno narav i vrsta rada koje radnik obavlja,
3) naznaka je li ugovor o radu sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme te očekivano trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme,
4) vrijeme trajanja probnog rada,
5) trajanje pripravničkog staža, ako je ugovoreno te vrijeme i rezultat polaganja stručnog ispita,
6) naznaka radi li se o poslovima na kojima radnik može raditi samo nakon prethodnog i redovnog utvrđivanja radne sposobnosti za njihovo obavljanje.
Mirovinski staž do početka rada kod poslodavca i druge podatke potrebno je evidentirati ako o njima ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom (npr. obavijest/potvrda o trudnoći, majčinstvo, status samohranog roditelja, status posvojitelja, profesionalna bolest, ozljeda na radu, profesionalna nesposobnost za rad, invaliditet i slično).
Poslodavac je i dalje dužan voditi posebne evidencije o ustupljenim radnicima, osobama na stručnom osposobljavanju, studentima i učenicima te osobama koje obavljaju rad za opće dobro, i to u istom opsegu, osim navođenja naziva posla.
Evidencija o radnom vremenu također je pojednostavljena, te će obavezno sadržavati sljedeće podatke:
1) ime i prezime radnika,
2) datum u mjesecu,
3) početak rada,
4) završetak rada,
5) vrijeme i sate zastoja, prekida rada i slično do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran,
6) ukupno dnevno radno vrijeme,
7) sate terenskog rada,
8) sate pripravnosti,
9) vrijeme nenazočnosti na radu:
– sate korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg)
– neradne dane i blagdane utvrđene posebnim propisom,
– sate spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti za rad,
– sate plaćenih dopusta,
– sate nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena po zahtjevu radnika
– sate nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena u kojima radnik svojom –
krivnjom ne obavlja ugovorene poslove,
– sate provedene u štrajku
– sate isključenja s rada (lockout).
Evidencija o radnom vremenu više neće sadržavati podatke o vremenu rodiljnih i roditeljskih dopusta, mirovanja radnog odnosa ili korištenja drugih prava u skladu s posebnim propisom te o vremenu neplaćenih dopusta.
I dalje će poslodavac biti dužan voditi podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom (noćni, prekovremeni, smjenski i dvokratni rad, rad u dane blagdana i neradnih dana i slično).
Za radnike kojima je radno vrijeme raspoređeno u jednakom trajanju i jednakom rasporedu po danima, tjednima i mjesecima, poslodavac neće biti dužan u evidenciji radnog vremena evidentirati podatak o satima korištenja dnevnog i tjednog odmora. Navedeno se odnosi i na radnike koji poslove obavljaju na izdvojenom mjestu rada.
Novim je Pravilnikom regulirano i vođenje evidencije o radnom vremenu upućenog radnika i to osobito podataka o početku, trajanju i završetku radnog vremena upućenog radnika.
Dužnost je poslodavca voditi evidencije uredno, razumljivo i ažurno. Ukinuta je obveza svakodnevnog unosa podataka te je poslodavac dužan evidenciju popuniti najkasnije sedmog dana od dana za koji se podaci popunjavaju. Poslodavac samostalno odlučuje o načinu vođenja evidencije (u pisanom ili elektroničkom obliku) te mu nije propisan obrazac koji mora ispunjavati. Također, nije dužan unositi podatke koji u razdoblju za koje se vodi evidencija nisu ostvareni, zaključuje se u objavi HOK-a.
Datum objave: 09.08.2017.
