U Poduzetničkom centru RaST+ održan je panel „Poduzetnici u starim gradskim jezgrama – Inicijative u gradovima“, koji je okupio poduzetnike, obrtnike te predstavnike institucija i susjednih gradova Trogira i Makarske. Cilj skupa bio je otvoriti raspravu o izazovima i mogućnostima poslovanja u povijesnim jezgrama, s posebnim naglaskom na revitalizaciju stare gradske jezgre Splita. Događanje je organizirano na inicijativu Razvojne agencije Split – RaST, u suradnji s Gradom Splitom i Udruženjem obrtnika Split. Panel je potaknuo dijalog između poduzetnika i donositelja odluka, stvarajući temelje za nove programe podrške i održivi razvoj unutar povijesne jezgre.
Pregled stanja obrtništva u staroj gradskoj jezgri
Panel je otvorio Vilim Bujević, predsjednik Udruženja obrtnika Split, koji je dao pregled aktualnog stanja gospodarstva u staroj gradskoj jezgri. Naglasio je da, iako službeni podaci pokazuju kako se broj obrta prema NKD djelatnostima nije znatno promijenio, stvarna slika na terenu je drugačija.
„Tradicijski obrti teško opstaju ako nemaju vlastiti prostor. Cijene najma su previsoke, a poslovanje isključivo s turistima nije održivo. Lijepo je raditi za domaći svit, ali njega je sve manje u jezgri“, kazao je Bujević.
Kao primjer naveo je fotografske obrte – iako registri pokazuju da se broj obrtnika nije promijenio, u stvarnosti je u staroj jezgri aktivan samo jedan foto studio, koji radi sezonski.
Primjeri i iskustva iz drugih gradova
Ruža Kovačević Bilić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Trogira, istaknula je da su lokalne inicijative, gradske potpore malim poduzetnicima i jasna prostorna politika ključni preduvjeti za uspješnu revitalizaciju povijesnih jezgri.
Antonia Radić Brkan, zamjenica gradonačelnika Grada Makarske, nadovezala se istaknuvši kako se, uz dobru koordinaciju i poticajne mjere, i u manjim gradovima može stvoriti održiv model poslovanja i života unutar starih središta.
Iskustva splitskih poduzetnika i obrtnika
Domagoj Matijašević, vlasnik urarske radnje, upozorio je na problem nedostatka obrazovnih programa za tradicijska zanimanja, napominjući da trendovi danas određuju što je „u modi“. Srećom, stari i antikni satovi ponovno su popularni pa posla ne nedostaje. Dodao je, međutim, kako trgovački centri odvlače velik dio građana, što otežava cjelogodišnje poslovanje.
Antonio Šunjić, vlasnik ribarskog obrta, prisjetio se vremena kada je ribarnica bila otvorena i „živjela cijeli dan“, dok danas radi samo zatvoreni, unutarnji dio. Naglasio je kako su u mnogim drugim gradovima upravo tržnice i ribarnice mjesta na kojima se najbolje osjeća duh grada.
Davina Ljubičić Đirlić, voditeljica heritage hotela Fermai, govorila je o izazovima obnove stare zgrade i pronalaska majstora specijaliziranih za rad na objektima kulturne baštine. Spomenula je i napore hotela da gostima ponudi lokalne proizvode, što je često otežano zbog ograničenih količina, kratkih rokova trajanja te logističkih i organizacijskih izazova u suradnji s malim proizvođačima.
Jelena Tabak, predstavnica Udruženja ugostitelja pri HGK i vlasnica konobe Dujkin dvor, naglasila je važnost autentične gastronomske ponude i odluke ugostitelja da posluju tijekom cijele godine. „Naš je omjer domaćih i stranih gostiju 50:50, što pokazuje da smo na dobrom putu“, kazala je.
Viktorija Modrić Flies, predstavnica sekcije turističkih vodiča, istaknula je važnost suradnje između vodiča, ugostitelja i obrtnika u oblikovanju zajedničke ponude koja autentično predstavlja grad.
Panelisti su se složili da je Split ljeti preopterećen turistima, dok zimi postaje „grad duhova“. Zaključili su kako su Splitu potrebni novi sadržaji, bolja suradnja i zajednički napori da se građani ponovno vrate u grad. Kao jedan od prijedloga istaknuto je bolje povezivanje manifestacija s ugostiteljima i obrtnicima te stvaranje prostora za prezentaciju i prodaju lokalnih proizvoda.
Uloga institucija i politike
Prof. dr. sc. Lidija Petrić s Ekonomskog fakulteta u Splitu istaknula je da su problemi o kojima se govorilo prisutni u cijelom gradu, a ne samo u staroj jezgri, te da proizlaze iz šireg konteksta gospodarskih i prostornih politika. Naglasila je da turizam treba promatrati kao nadogradnju, a ne temelj gospodarstva, navodeći pritom Izrael kao primjer države koja svoj razvoj temelji na trima prioritetima – hrani, energiji i svemiru („food, energy, space“) – a istodobno ostvaruje izvrsne rezultate u turističkom sektoru. Dodala je i osobno zapažanje: iako rado dolazi i radi na Kampusu, smatra da je izmještanjem fakulteta iz središta grada jezgra izgubila dio mladosti i svakodnevnog života.
Jasna Jerkov, voditeljica gradskog Odsjeka za Staru gradsku jezgru, naglasila je da je očuvanje graditeljskog nasljeđa nerazdvojno od gospodarske i društvene revitalizacije, jer samo funkcionalni i živi prostori mogu dugoročno očuvati kulturnu baštinu.
Ana Glaurdić Mekinić, pročelnica Županijskog upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet, istaknula je potrebu uskladiti djelovanje Grada, Županije i Ministarstva u politikama zoniranja, upravljanja prostorom i kategorizacije objekata. Kao gorući problem navela je činjenicu da trenutačno ne postoji pravna osnova za ukidanje već izdanih dozvola za pojedine ugostiteljske objekte.
Matea Dorčić, zamjenica gradonačelnika Splita, nadovezala se istaknuvši važnost kontinuiteta i zajedničkog razumijevanja između Grada i Županije u ostvarivanju zajedničkih ciljeva, naglasivši da samo zajedničkim radom i koordinacijom mogu nastati konkretni pomaci.
Dr. sc. Vedrana Premuž Đipalo, ravnateljica Etnografskog muzeja Split, predstavila je planirane aktivnosti muzeja – niz edukativnih i kreativnih radionica te kulturnih programa namijenjenih djeci i građanima – s ciljem očuvanja tradicije i oživljavanja jezgre izvan turističke sezone.
Zaključak
Unatoč brojnim izazovima s kojima se poduzetnici i obrtnici u staroj gradskoj jezgri suočavaju, sudionici panela istaknuli su optimizam, spremnost na suradnju i vjeru u zajedničko djelovanje. Posebno su pohvalili inicijativu Razvojne agencije RaST i Grada Splita na otvaranju prostora za otvoreni dijalog koji povezuje sve ključne dionike – od poduzetnika i kulturnih institucija do lokalne uprave. Zaključeno je da budućnost stare gradske jezgre leži u partnerstvu, edukaciji, umrežavanju i podršci tradicijskim, kreativnim i kulturnim djelatnostima, koje gradu vraćaju život, identitet i održivi razvoj tijekom cijele godine.
