Postupak uvođenja eura, prednosti i nedostaci bili su tema konferencije u povodu Europskog tjedna novca održane na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, u organizaciji studentske udruga Financijski impuls.
Viceguverner Hrvatske narodne banke, gospodin Michael Faulend otvorio je konferenciju predavanjem pod nazivom „Proces uvođenja eura u Hrvatskoj: gdje smo i kuda idemo?“, dok je predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore, Đurđica Mostarčić, održala nastavno predavanje na temu „Uvođenje eura u Hrvatskoj: pogled poduzetnika.“
Mostarčić je istaknula da je Hrvatska obrtnička komora anketom među obrtnicima dobila iznimno dobar uvid koliko će im uvođenje eura povećati troškove. “Smatram da je HOK jako dobro uspio utjecati na zakonodavca da prilagodba bude što jednostavnija i povoljnija za obrtnike. Primjerice, prvotni prijedlog da svaka pozicija na računu treba biti prikazana dvojno je izmijenjen te je prihvaćen prijedlog Hrvatske obrtničke komore da dvojno bude prikazan samo ukupan iznos na računu. To je velika i administrativna i financijska ušteda za sve poduzetnike, ne samo za obrtnike”.
Dinamičnu panel-raspravu u kojoj su uz viceguvernera Faulenda sudjelovali Darko Knežević (Hrvatska obrtnička komora), Domagoj Sajter (Ekonomski fakultet Osijek), Ivica Sabo (HAMAG-BICRO), Marijan Kuprešak (Luka Vukovar d.o.o.) moderirala je Mostarčić. Govoreći o tečaju po kojem će se provoditi zamjena kune u euro, viceguverner Faulend podsjeća da je Hrvatska u srpnju 2020. godine ušla u europski tečajni mehanizam ERM 2, i tada se odredio središnji paritet, koji će, smatra, gotovo sigurno biti tečaj po kojem će se provoditi konverzija (7,53450).
Što se tiče troškova uvođenja eura, hrvatske građane najviše muči strah i rizik od rasta cijena, ali viceguverner napominje da HNB-u pokušava jasno komunicirati da uvođenje eura neće značajno djelovati na rast cijena. „Iskustva drugih zemalja pokazuju da se, zbog uvođenja eura, razina cijena povećala za otprilike 0,2 posto, što nije nešto čega se treba bojati, a naše kalkulacije pokazuju da će u Hrvatskoj biti isto“, ustvrdio je viceguverner.
Predsjednik Obrtničke komore Osječko baranjske županije, gospodin Knežević ukazao je na problem gotovo 3 000 mjenjačnica, sa 10 000 zaposlenih koji će biti zatvoreni ukoliko se brzo ne preregistriraju za obavljanje neke druge djelatnosti što iziskuje dodatna novčana sredstva i radi probleme tom sektoru. Također, stopa inflacije u RH u visini 6,3% za veljaču je nerealna kada je trošak sirovine poskupio gotovo 100%, a poduzetnici nisu u mogućnosti tako velike oscilacije u proizvodnji prenijeti na krajnjeg kupca, ukazuje Knežević. Mostarčić je podsjetila na očekivane troškove uvođenja eura za obrtnike u visini 1,1 mlrd kuna, ali je istaknula i kvalitetnu suradnju svih institucija na pripremi Nacrta zakona o uvođenju eura kao dobar primjer prakse gdje se otvorena pitanja rješavanju pogledom iz više kutova prije donošenja samog zakonskog akta.
Gospodin Sabo, predstavnik HAMAG BICRO potvrdio je da postojećim kreditima neće biti smanjene kamatne stope, već je moguće očekivati povoljnije uvjete financiranja za nova kreditiranja nakon uvođenja eura. Gospodin Kuprešak objasnio je koliko bitno valutni rizik negativno ili pozitivno utječe na rezultat poslovanja, dok je gospodin Sajter dao doprinos raspravi ukazavši na stabilnost pojedinih zemalja unutar EU koje još uvijek nisu uvele euro kao nacionalnu valutu.
Svi sudionici panela složni su u zaključku da uvođenje eura kao nacionalne valute ipak ne bi trebalo u većoj mjeri utjecati na samo poslovanje, kao i da su mogućnosti hrvatskog gospodarstva velike, ali je ključna suradnja kako bi se ono potaknulo i pokrenulo.
Podsjećamo i da na Facebook stranici i YouTube kanalu Hrvatske obrtničke komore možete pogledati snimku webinara o pripremama za uvođenje eura i saznati sve važne informacije. Sve upite oko prilagodbu poslovanja na uvođenje eura možete postaviti na mail adresi: euro@hok.hr
