Više od 200 računovođa iz cijele Hrvatske ovoga je vikenda u Trakošćanu na 2. Susretu računovođa HOK-a aktualiziralo probleme računovodstvene struke, ali i prijedloge unapređenja iste. Na brojna pitanja i prijedloge u ime nadležne institucije Porezne uprave Ministarstva financija odgovarala je zamjenica ravnatelja Središnjeg ureda PU Marijana Vuraić Kudeljan, uz predavanja renomiranih stručnjaka RRIF, HRZIF, TEB, UNIQA OSIGURANJE, ZAGREBAČKE BANKE d.d., FILAKS d.o.o. te vrlo kvalitetnih panel rasprava i zanimljivih radionica u kojima su sudjelovale računovođe.

„Stručni skupovi Hrvatske obrtničke komore kao što su već tradicionalni Susreti ribara i Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika pozicionirali su se kao nezaobilazno mjesto susreta i rasprave o aktualnostima u struci. I danas je to ovdje slučaj, a prema interesu koji ste iskazali već prošle, prve godine Susreta, a onda i ove druge, potvrda su da  Susret računovođa postaje još jedno važno stručno etablirano događanje Hrvatske obrtničke komore. Ponosan sam na to i ne čudi me. Naime, Sekcija računovođa Hrvatske obrtničke komore na čelu s predsjednicom Đurđicom Mostarčić je vrlo aktivna i proaktivna u predlaganju rješenja za probleme s kojima se u praksi susrećete, a svi smo na svim razinama svjesni važnosti računovođa za poslovanje svakog obrtnika i poduzetnika te za gospodarstvo u cjelini“, istaknuo je prilikom otvorenja Dalibor Kratohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Promjene koje očekuju struku od nove godine, zapošljavanje stranaca u praksi, rad studenata i  učenika, oporezivanje prometa nekretnina, organizacija rada ureda, osiguranje od odgovornosti te važnost komunikacije računovođa  bile su samo neke od tema skupa, dok je nekoliko puta tijekom Susreta postignut konsenzus okupljenih oko važnih pitanja – suradnja s PU je sve bolja i konstruktivnija, uz potrebu za nastavkom snažnog dijaloga; kontinuirane promjene zakonodavnog okvira uvelike otežavaju i usporavaju poslovanje, a problem kvalificirane radne snage nameće se kao ključan izazov za očuvanje struke.

Predsjednica Sekcije računovođa HOK-a Mostarčić je, između ostalog, predstavila anketu koja je odraz stanja u struci i reakcija na aktualnosti odnosno kontinuirane brojne izmjene u poslovanju. Naime, zakonske promjene kod 76 posto kolegica i kolega utječu prvenstveno na manjak vremena koje provode s obitelji. 50 posto računovođa izjavljuje da im zakonske promjene nužno znače i više vremena koje provode u pojašnjenjima klijentima, a čak kod njih 46 posto dovodi do nezadovoljstva i gubitka entuzijazma za rad. Najalarmantnije od svega – unutar deset godina čak 28 posto računovođa planira u mirovinu, a u narednih pet godina još 24 posto. Na licu mjesta provedena je zanimljiva anketa koja je pokazala da bi čak 89 % anketiranih  bilo spremno mentorirati mlade u svojim uredima kada bi za to bilo prilike – naime, trenutan sustav obrazovanja ne nudi kadrove računovođa, pa čak niti knjigovođe tijekom srednjoškolskog obrazovanja.

Slijedom svih izazova apostrofiranih na Susretu, Sekcija računovođa definirala je sljedeće zaključke za unapređenje struke:

• Inicirati donošenje strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije knjigovođa prema Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih;
• Inzistirati na izvještavanju po principu  „jedan podatak jednom“- u cilju rasterećenja struke traži se da  jednom dostavljen podatak od strane računovodstvenih ureda, državne institucije međusobno razmjenjuju za svoje potrebe;
• Traži se ranije donošenje zakonskih promjena koje stupaju na snagu 1. siječnja radi potrebnog vremena prilagodbe kako računovodstvenih ureda tako i poduzetništva općenito;
• Nadležnim institucijama uputit će se čitav set prijedloga i zahtjeva  za daljnje rasterećenje struke.

U Hrvatskoj u djelatnosti Računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske djelatnosti; porezno savjetovanje u rujnu 2024. godine bilo je  aktivno ukupno 3.930 obrta. Zabilježen je i višestruki porast potražnje za istima –  u prvoj polovici godine je na specijaliziranom portalu za objavu natječaja za poslove zabilježeno čak 21 % više oglasa za poslove knjigovođe, računovođe, voditelja financija nego u istom razdoblju prošle godine.

Bez računovođa se ne računa, jer su bitna spona između poduzetnika i svih nadležnih državnih institucija.