Search
Close this search box.

Unatoč razvikanom franku, 90 posto loših kredita je u kunama i eurima

S nestrpljenjem iščekivani pravorijek Vrhovnog suda u slučaju Franak mogao bi otvoriti vrata da na dnevni red, osim švicarske, dospije pitanje kredita i u ostalim valutama.Unatoč medijskoj eksponiranosti “švicaraca”, brojke crno na bijelo ilustriraju da najviše zapinje otplata u kuni i euru, dok je loših kredita u franku apsolutno najmanje. Šest godina recesije rezultiralo je zasad nezaustavljivim rastom loših kredita na 16,5 posto jer sve više građana i tvrtki ima teškoća u otplati.

Raščlani li se loš portfelj po valutama, banke najviše problema imaju s kunskim zajmovima, kojih je na kraju lipnja u kategoriji kašnjenja duljeg od 90 dana bilo 18,3 posto. Uzme li se u obzir da je u kunama oko četvrtina svih obveza, ispada da banke ne mogu uredno naplatiti čak 13,7 milijardi kuna, piše Poslovni dnevnik.

Druga strana bankarske medalje da je 80 posto štednje u europskoj valuti ogleda se i u kreditima, kojih je gotovo dvije trećine, ili 179 milijardi kuna, s valutnom klauzulom u euru. Premda je s eurima na prvi pogled manji problem nego s kunom, samo 15,5 posto svih kredita je loše, u apsolutnom iznosu vidljivo je da je  zapravo riječ o 27,7 milijardi kuna “teškom” portfelju.

Jednostavna računica pocrtava da srž problematične otplate čine baš domaća i europska valuta; od 46,4 milijarde kuna loših kredita, gotovo 90 posto odnosi se upravo na njih.

Za razliku od domaće službene i one neslužbene valute, u franku je loš portfelj potkraj lipnja dosegnuo 17 posto ili 4,1 milijardu kuna. Dok je kreditni portfelj ishlapio za 6,6 milijardi kuna u godinu dana, loši krediti istodobno su porasli za 3,2 milijarde kuna, pri čemu su se najbrže kvarili upravo oni u švicarcima, iako se i njihov porftelj u godinu dana smanjio za više od milijadu i pol kuna.

Dok je u lipnju prošle godine svaki deseti stambeni kredit u francima bio problematičan, danas ih je 12,8 posto, no riječ je o stabilnih 2,65 milijardi kuna.

Hrvatski prosjek loših kredita gotovo dvostruko je veći od devet posto razine regije. I sama jugoistočna Europa još je pod pritiskom rasta neprihodujućih kredita, zbog čega su se iz velikih bankarskih grupacija mogli čuti pozivi da se u rješvanje problema moraju uključiti države jer bez toga nema oporavka ni banaka ni ekonomije.

Nakon lanjske stabilizacije, u 2014. u regiji se očekuje spori, ali uzlazni rast problematičnih zajmova, pri čemu će domaći bankarski sektor biti jedan od neslavnih predvodnika među susjednim zemljama.

(Izvor: Dalmacija News)

Podijeli

Druge novosti

pOŠALJI PORUKU

Kontakt
Scroll to Top
Malcare WordPress Security