Hrvatski sabor 15. srpnja usvojio je izmjene Ovršnog zakona koje se dijelom tiču poslovanja obrtnika. Jedna od važnijih izmjena odnosi se na ukidanje obveze obrtnika kao poslodavca da provode ovrhu obustavom isplate dijela plaće svojim radnicima, ako plaću isplaćuju radnicima na račun u banci.
Time se postiže rasterećenje obrtnika od obveze koja ime je bila prilično komplicirana i stvarala velike teškoće.
Ostale izmjene uglavnom imaju za cilj ubrzanje i pojednostavljenje postupka ovrhe. Na novosti je potrebno pripaziti, bilo da se obrtnik nalazi u ulozi ovršenika ili pak ovrhovoditelja.
Ubrzanje postupka nastoji se ostvariti izmjenom odredbi o dostavi pa tako izmijenjeni članak 8. propisuje za obrtnike obvezu dostave pismena na adresu sjedišta obrta tj. na adresu upisanu u Obrtni registar. Kako su obrtnici fizičke osobe, dostava pismena u predmetima koji nisu povezani s poslovanjem obrta obavezna je na adresu prebivališta, odnosno boravišta. Ukoliko prva dostava ne uspije, mora se ponoviti nakon 30-60 dana. Ako ni tada ne uspije, dostava se izvršava objavom na internetskoj stranici e-oglasne ploče sudova. Nakon 8 dana od internetske objave, dostava se smatra obavljenom.
Za obrtnike koji su poslodavci, a posebice imaju li problema s isplatom plaća, treba uočiti i odredbu članka 30. prema kojoj sud ima obavezu u ovrsi za neisplaćenu plaću postupiti po zahtjevu ovrhovoditelja i odrediti kamatu ako ona nije sadržana u obračunu plaće.
Izmjenama su postrožena i pravila odlučivanja po pravnim lijekovima, tj. po žalbi i po prigovoru. Tako je člankom 51. određeno da se žalba odbacuje, a člankom 58. i 59. da se prigovor odbacuje, ukoliko im nisu priložene sve isprave na koje se u njima poziva ili ako prigovor nije obrazložen i to bez naknadnog roka za dopunu ili ispravak.
Kod provedbe ovrhe na nekretnini, novim člankom 84.a daje se mogućnost ovršeniku zatražiti odgodu ovrhe, ako se ona provodi na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje i koja je nužna za osnovne stambene potrebe njegove obitelji. Mogućnost odgode ipak je vrlo ograničena, jer zahtjevu treba priložiti dokaz o drugoj imovini iz koje će se u cijelosti namiriti potraživanje ovrhovoditelja. Obrtnici u ovakvom slučaju mogu iskoristiti pogodnost propisanu člankom 36. Zakona o obrtu koji izričito propisuje da se za obveze nastale u obavljanju obrta ovrha ne može provesti na takvoj nekretnini, osim ako obveza proizlazi iz osiguranja tražbine na koje je obrtnik pristao dobrovoljno sklopljenim pravnim poslom. Izuzetak prema Zakonu o obrtu potrebno je izričito iskazati u ovršnom postupku.
Prodaju nekretnina ubuduće će provoditi FINA, koja od HGK preuzima i ovlast vođenje očevidnika nekretnina, a prodaja će se odvijati elektroničkim javnim dražbama. U prvom oglašavanju prodaje neće se moći prodati za manje od 4/5 vrijednosti koju utvrdi sud, a kod drugog oglašavanja za manje od 3/5 utvrđene vrijednosti. Prikupljanje ponuda nakon oglašavanja traje 10 radnih dana.
Odredbe o ograničenju ovrhe na pokretninama za obveze nastale iz poslovanja obrta ostale su nepromijenjene.
